Prenoćište Seka

Sagrađena je u drugoj polovici 18. stoljeća. Impozantan je primjerak barokne svjetovne arhitekture i registrirani spomenik nulte kategorije, te predstavlja jedno od najstarijih virovitičkih kulturnih dobara na području graditeljstva. Obnovljena je 2014. godine i u njoj su smješteni prostori Gradske uprave i nekoliko gradskih tvrtki.

Gradnja turističkog bisera Slavonije trajala je četiri godine (1800. – 1804.). Dvorac Pejačević sagrađen je na mjestu porušenog srednjovjekovnog burga, a podignuo ga je grof Antun Pejačević. Odlikuje se barokno–klasicističkim stilskim karakteristikama, a okružen je skladnim parkom. Sve je počelo 1750. godine, kada je virovitički posjed, darovnicom Marije Terezije, naslijedio Grof Josip Pejačević. Njegov sin Antun I. dao je na temeljima srednjovjekovnog burga sagraditi barokno–klasicistički dvorac oko kojeg se grad dalje razvijao i širio (izgradnja je povjerena bečkom arhitektu Rothu). Gradnju je dovršio Antun II. Pejačević.

U sklopu izgradnje učinjeno je i parkovno uređenje okoliša dvorca. Antun III. Pejačević (sin Antuna II.) prodao je dvorac i imanje 1841. godine njemačkoj kneževskoj obitelji Schaumburg–Lippe. Oni nastavljaju s uređenjem perivoja u već postavljenim granicama. U njihovom je vlasništvu bio sedamdeset godina i za to vrijeme imanje je bilo znatno uvećano. Godine 1911. novi vlasnik postaje Ivan grof Drašković. Virovitička općina 1930. godine za svoje potrebe kupuje dvorac s parkom, koji i danas dominira središtem grada. Više o obnovljenom Dvorcu Pejačević i novom postavu Muzeja pronađite na sljedećoj poveznici: www.tz-virovitica.hr/dvorac-pejacevic

Virovitička je crkva uz crkve u Čakovcu i Kloštru Ivaniću poseban izraz franjevačkog baroka iz 18. stoljeća. Po oslobođenju Virovitice od Turske vladavine, zagrebački biskup Martin Borković predao je franjevcima provincije sv. Ladislava na upravu virovitičku župu. Franjevci su, nastanivši se u gradu, podigli drveni samostan i sazidali crkvu sv. Roka. Izgradnja crkve sv. Roka započela je 1746. i trajala je do 1752. godine. Stravični potres koji je pogodio Viroviticu 1757. godine, teško ju je oštetio. Unutrašnjost crkve ubraja se među najistaknutije barokne cjeline u Hrvatskoj. Uz glavni oltar sv. Roka, krasi je još osam sporednih oltara, propovjedaonica, faldistorij i sakristija. Oltarne slike, pozlate kipova kao i stolarske radove, izvodila su franjevačka braća rezbari i kipari: Luka Auleidner, Gerard Lohenbauer, Damjan Pitner i Timotej Schwab. Crkva sv. Roka danas je često i kulturno središte Virovitice jer se u njoj održavaju mnogobrojni koncerti.

Spomenik iz 19. stoljeća, izgrađena je prema bečkim graditeljskim standardima s detaljima koji svjedoče o Virovitici kao trgovačkom centru onoga doba. Trgovina je upravo ono po čemu je Virovitica poznata kroz povijest, jer je bila mjesto sajamskog trgovanja, čemu i svjedoči kip Merkura, rimskog boga trgovine, na zgradi današnje Fine.

Jedna je od najljepših zgrada u gradu, a njezini učenici, kako bivši tako i sadašnji, prenose glas o njoj i svjedoče o trajnosti pravih vrijednosti. Od samih početaka ova obrazovna ustanova postala je simbol znanja i napretka, a njezini učenici postižu zapažene rezultate i postaju poznati diljem zemlje. 1968. godine škola dobiva ime Gimnazija “Petar Preradović“, po pjesniku koji je rođen u Grabrovnici, tridesetak kilometara od Virovitice. Danas ova gimnazija izvodi programe opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije u 16 razrednih odjela. Uspješni učenici ove gimnazije koji nakon obrazovanja ostvaruju zavidne znanstvene, umjetničke i poslovne karijere, najbolji su primjer kako je upravo ova zgrada rasadište znanja i kulture.